Prije nekoliko godina smo proveli niz jednostavnih eksperimenata kako bi utvrdili na koji način elektromagnetska polja utječu na biološke procese sjemena i biljaka.  Uspjeli smo i povećati i smanjiti postotak sjemena koje je uspješno klijalo i razvilo se u izdanke. Također smo utvrdili da elektromagnetskim poljima možemo utjecati na stopu rasta izdanaka kao i na njihov kasniji razvoj i rast do potpuno razvijenih biljaka bez gubitka na njihovom zdravlju i kvaliteti. Naravno, postoje određena ograničenja u tom pristupu, jer biljke mogu biti previše stimulirane što za posljedicu vodi do njihove “iscrpljenosti”. Međutim, ako se ispravno postupi, postignuti rezultati mogu biti iznenađujuće povoljni. Zapravo, pronašli smo čak šest različitih metoda za ubrzavanje rasta biljaka te poboljšanje njihove kvalitete. Objašnjenja bioloških mehanizama kojima elektromagnetska polja utječu na biljke su izvan opsega ovog članka. Mišljenja smo kako će fotografije eksperimenta najbolje ilustrirati uspješnost našeg istraživanja.

Rezultati ekperimenata

Eksperiment sa klijavosti sjemena

U ovom konkretnom eksperimentu smo pripremili isti broj sjemenki paprike iz istog pakiranja dobavljača. Također smo koristili potpuno istu zemlju u svim posudama. Gnojiva nismo koristili, iako bi bilo korisno da smo dodali grubo mikronizirani i aktivirani zeolit. Posude smo označili slovima A, B, C i D. Posude označene sa slovom C su tretirane metodom poboljšanja klijanja i rasta koristeći posebno dizajnirane “antene” geometrijskog oblika. Takve se geometrijski oblikovane “antene” koriste za oblikovanje elektromagnetskih polja okoliša na način koji je povoljan za žive biološke sustave. Posude označene slovom A bile su tretirane s određenim aktivno izazvanim slabim oscilirajućim elektromagnetskim poljima primjenjenim korištenjem posebnih geometrijskih antena. Posude označene slovima B i D bile su kontrolni uzorci. Sve posude su postavljene unakrsno kako bi se smanjio lokalni utjecaj uvjeta ambijentalnog svjetla. Zaključujemo kako korištene metode omogućuju povećanje klijavosti sjemena i povećanje brzine rasta izdanaka. Modificirane verzije istih metoda pokazuju slične rezultate sa brzinom rasta biljaka. Isti učinci su zabilježeni sa biljkama rajčice i ukrasnim biljem.

Eksperiment sa rastom biljaka

Bili smo znatiželjni oko utjecaja različitih elektromagnetskih polja na metabolizam već razvijenih biljaka. Budući da se razvijene biljke obično nalaze u vanjskom okruženju razmotrili smo mogućnosti modificiranja tehnologije koju smo koristili pri našim eksperimentima u zatvorenom prostoru. Međutim, oprema potrebna za eksperimente u vanjskom okruženju morala je biti izdržljiva na utjecaje iz okoline i niske potrošnje energije. Na kraju smo koristili u potpunosti različite metode od onih korištenih pri našim eksperimentima u zatvorenom prostoru. U ovom eksperimentu smo tretirali smokvu kako bi se utvrdila opravdanost našeg pristupa.

U ovom slučaju stablo smokve je bilo smješteno u dubokoj sjeni okolnih zgrada tijekom većeg dijela dana, tako je dobvalo male količine sunčeve svjetlosti. Stablo smokve je bilo smješteno u geografskom području kontinentalne klime, s visokim udjelom vlage i sa lokalnim temperaturama koje su 3-5°C niže od prosječnih temperatura na tom području. Lokalni mikroklimatski uvjeti tijekom zime su štetni za stabla smokve sa niskim temperaturama koje dosežu i -10°C.

Malo stablo smokve koja je zasađena u takvom okruženju pokazivalo je vrlo nisku stopu rasta s jednim usjevom smokava godišnje. Plodovi smokve nisu bili zreli i bili su nejestivi. Tijekom razdoblja od jedne godine stablo smokve je bilo povremeno tretirano našim metodama te je pokazalo veću stopu rasta usporedivu sa stablima smokve kakve rastu u povoljnim uvjetima mediteranske klime. Sljedeće godine smo modificirali naše metode i stablo smokve je bilo tretirano kontinuirano automatiziranim sustavom. Tijekom tog ljeta stablo smokve je dalo dva usjeva smokava koje su bile u potpunosti zrele i jestive. Zanimljivo je da je zadnji urod bio krajem listopada i početkom studenog. Okolna stabla su se već pripremala za zimu; njihovi listovi izgubili su klorofil i počeli su opadati na tlo. Lišće tretiranog stabla smokve još je sadržavalo većinu svog klorofila i smokvini plodovi su bili zreli i jestivi. Tijekom zime stablo smokve nije tretirano ni na koji način kako bi mu dali neko vrijeme da se oporavi. U proljeće je kao normalno započelo svoje metaboličke procese i zadržalo svoju sporu stopu rasta. U razdoblju sljedeće godine nismo ga tretirali ni na koji način i urod je opet bio nezreo i nejestiv. Još je jedna godina prošla i mi smo ponovno započeli sa našim tretmanima nakon kojih je stablo smokve ponovno odgovorilo povećanom stopom rasta i sa dva usjeva u potpunosti zrelih i jestivih plodova. Zaključujemo kako je definitivno moguće poboljšati rast biljaka i proizvodnju usjeva u vanjskom okruženju korištenjem odgovarajuće tehnologije.

Zaključak

Do sada smo eksperimentirali s najmanje šest različitih metoda za poboljšanje klijavosti sjemena i rasta biljaka. Ostvareni rezultati upućuju na zaključak da je definitivno moguće poboljšati klijavost sjemena i rast biljaka tehnološkim sredstvima. Nadalje smo zaključili da je moguće kombinirati različite tehnologije za primijenu takvih metoda za rast biljaka u unutarnjim kao i u vanjskim prostorima. Smatramo da je posebno zanimljivo da pravilnim korištenjem metoda, biljke pokazuju sposobnost proizvodnje visokokvalitetnih usjeva u nepovoljnim okolnim uvjetima. U našim eksperimentima nismo koristili mikronizirani i aktivirani zeolit što bi dodatno trebalo poboljšati učinke. Na temelju rezultata naših eksperimenata možemo zaključiti da je korištenje tehnoloških sredstava za poboljšanje metabolizma sjemena i biljaka imaju veliki potencijal za povećanje prinosa usjeva u komercijalnoj proizvodnji hrane. Druga interesantna primjena je korištenje posebno dizajniranih geometrijskih antena u vrtovima malih razmjera i za rast ukrasnog bilja.

Zeoliti su kristalni hidrirani aluminosilikatni minerali alkalijskih i zemnoalkalijskih kationa. Oni imaju beskonačnu, trodimenzionalnu strukturu.

Prirodni zeoliti su vrlo dobri apsorbenti te se zato koriste na razne načine u poljoprivredi, uzgoju životinja, humanoj medicini, veterini, zaštiti okoliša, industrijskim primjenama i sl.

Upotreba prirodnih zeolita

Jedno od otkrića koje je uzvitlalo najviše prašine u inženjerskom svijetu svakako je bilo otkriće “podzemnog radija”. S otkrićem da se radiosignali mogu slati i primati kroz vodljivi medij poput tla, mnogi su dotadašnji fizikalni modeli ”pali u vodu” ili su se u najboljem slučaju pokazali nedostatnima. Rasprava je u inženjerskoj zajednici vrlo brzo uzela maha pa se čak i veliki Nikola Tesla uključio u raspravu samo nekoliko mjeseci nakon objavljivanje članka u ožujskom broju Electrical Experimentera. Iz perspektive doba satelitskih komunikacija čini se da bi sve rasprave vezane uz ovo otkriće trebale biti odavno okončane, no je li doista tako?

• PODZEMNI RADIO | 1. DIO
• PODZEMNI RADIO | 2. DIO